srijeda, 18. studenoga 2009.

H1N1 vakcina - koliko je bezbedna?


S obzirom na to da H1N1 virus gripa pripada novom talasu virusa, još uvek ne postoji dovoljno pouzdanih informacija o načinu njegovog delovanja i o posledicama koje izaziva.

S tim je u direktnoj vezi i efikasnost same vakcine koja je napravljena za lečenje ovog opansog virusa. Zbog same nedovoljno jasne prirode svinjskog gripa, svakodnevno sve više ljudi postavlja pitanja o bezbednosti vakcine protiv svinjskog gripa.

Koliko je vakcina protiv svinjskog gripa, proizvedena 2009. godine, stvarno bezbedna?

Činjenica je da nijedna vakcina nije 100% bezbedna za sve ljude, jer svaka osoba reaguje na virus i vakcinu drugačije.

Osobe koje su alergične na jaja ne mogu da prime vakcinu protiv gripa zato što se neki sastojci iz jaja upotrebljavaju i u procesu proizvodnje vakcine.

I inače, sve vakcine protiv gripa, bilo koje vrste, izazivaju blage reakcije koje su zajedničke. Otpilike svakoj trećoj osobi utrne ruka od vakcine, a kod nekih je to i ozbiljnije i dovodi do otoka. Oko 10–15% ljudi se nakon primanja vakcine oseća jako umorno ili dobije glavobolju, a zabeleženi su i slučajevi pojave groznice. Takođe, same vakcine mogu mogu prouzrokovati neke od retkih ali jako ozbiljnih reakcija kod osoba koje su primile vakcinu, čak i kod ljudi koji naizgled nisu ni na šta alergični, niti izrazito osetljivi.

Ako vakcine nisu 100% bezbedne, zašto uopšte rizikovati sa njima?

Smatra se da postoji mnogo manja opasnost da već odobrene vakcine, uključujući i vakcinu protiv H1N1 virusa, budu štetnije i riskantnije nego bolesti koje bi trebalo da sprečavaju. Primera radi, od 1.000.000 osoba koje prime vakcinu protiv gripa, kod jedne ili dve doći će do ozbiljne nervne reakcije poznatije pod imenom Gilijan-Bar sindrom (GBS).

Ono što svakako treba istaći jeste da sam grip izaziva jako ozbiljne probleme, uključujući i GBS, ali kod mnogo više osoba. Uzevši u obzir to da postoji velika verovatnoća da će ogroman deo populacije biti zaražen svinjskim gripom, i rizik za pojavu ozbiljnih posledica biće manji kad je reč o vakcini nego kada je reč o H1N1 virusu.

Rezultati ispitivanja

Tokom kliničkih ispitivanja, 10.000-15.000 dece i odraslih osoba primilo je vakcine protiv H1N1 virusa, i to vakcine različitih proizvođača, i nikome od njih se nije desilo ništa loše. Međutim, čak ni to nije dovoljan dokaz da vakcina neće izazvati nikakve posledice, jer klinička ispitivanja ne mogu da zabeleže ukoliko se nešto loše desi jednoj ili dvema osobama u grupi od 100.000 vakcinisanih ljudi.

"Postoji verovatnoća da dođe do nastanka nepoznatih nuspojava, ali se smatra da je to malo verovatno", naveo je gospodin Mark Muligan – ekspert za virusna oboljenja i vakcine i izvršni direktor Houp klinike Emori centra za vakcine u Atlanti. On je još izjavio: "Ukoliko dođe do iznenadne pojave neočekivanog događaja i nečega nepredvidivog, to se istoga trenutka beleži i shodno mogućnostima rešava u najkraćem mogućem vremenskom roku."

SIMPTOMI GRIPE H1N1


U većini slučajeva inficirani gripom H1N1 (novi grip ili meksički grip) i ne primete da su imali grip, jer je klinička slika veoma blaga i pacijenti grip prebole na nogama. Kod jednog broja pacijenata klinička slika bude slična drugim vrstama gripa, sa manjim zdravstvenim problemima i bez posebnih komplikacija. Međutim, specifičnost ovog gripa jeste u tome da se kod manjeg broja obolelih javljaju značajni zdravstveni problemi, a u tim slučajevima su moguće veoma ozbiljne komplkacije.

Vrlo je važno konsultovati se što pre sa lekarom (najbolje telefonom), uz stalno odmaranje (mirovanje) i uzimanje toplih napitaka, vitamina i prepisane terapije.

Iznosimo ukratko najčešće simptome gripa H1N1:

Blagi simptomi gripa

Blagi simptomi gripa H1N1 slični su simptomima drugih vrsta gripa i sličnih akutnih respiratornih infekcija, pa se u početnoj fazi teško razlikuju od njih.

Najčešći simptomi:
grebanje u grlu
suv nadražujući kašalj
curenje iz nosa
zapušen nos
kijavica
umereno povišena telesna temperatura (oko 38 stepeni)
blaga malaksalost mišića i celog tela

Srednje teški simptomi gripa

Srednja forma bolesi bez lečenja može izazvati značajne zdravstvene poremećaje i karakterišu je:

jaki bolovi u grlu
suv jak nadražujući kašalj
intenzivno curenje iz nosa
jaka kijavica
glavobolja
povišena telesna temperatura (iznad 38 stepeni)
malaksalost celog tela
bolovi u mišićima
bolovi u zglobovima
dijareja (proliv)

Simptomi teške forme gripa

Simptomi koji ukazuju na tešku formu gripa iziskuju brzo reagovanje i pacijenta i medicinskog osoblja. Ukoliko se ne leči u bolničkim uslovima, teška forma gripa može izazvati veoma ozbiljne zdravstvene poremećaje kod pacijenata sa nesagledivim posledicama.

Najčešći simptomi teške forme gripa su:

jaki bolovi u grlu i veoma otežano disanje
osećaj nedostatka vazduha
jak nadražujući kašalj
ubrzano disanje
kijavica i curenje iz nosa
glavobolja i izmenjeno stanje svesti
uznemirenost i poremećaj svesti
povišena telesna temperatura, iznad 38 stepeni (nekoliko dana)
grčevi i malaksalost
bolovi u mišićima i zglobovima
dijareja (proliv), dehidratacija ili šok
nereagovanje na terapiju
poremećaji rada srca

Napomena

Podsećamo da se blaga forma bolesti (gripa) leči primenom terapije, u kućnim uslovima, uz pomoć lekara.

Srednja i teška forma gripa obavezno se leči u stacionarnim, bolničkim uslovima, pod stalnim nadzorom medicinskog osoblja.

Na osnovu poznatih informacija i dosadašnjih iskustava, najveći rizik za komplikovanje bolesti je kod veoma male dece, trudnica, pušača, gojaznih ljudi, hroničnih bolesnika i ljudi koji žive u nehigijenskim naseljima (nepravilna i neredovna ishrana, kao i nehigijenske navike).

Komplikacije od gripa su veoma retke ukoliko se na vreme uoče simptomi i preduzmu brze i adekvatne mere mirovanja i lečenja.

KAKO POJAČATI IMUNOLOŠKI SISTEM


Kada dođe do pada imuniteta, oganizam je podložan dejstvu bakterija i virusa, pa lako dolazi do raznih bolesti. Svojim ponašanjem, načinom života i prirodnim lečenjem možemo znatno uticati na sprečavanje pada imuniteta i samim tim očuvati zdravlje.

Imuni sistem čoveka je složen sistem kojim se leukociti i antitela u organizmu bore protiv raznih infekcija i dejstva stranih čestica (virusi, bakterije...).

Stručnjaci za dobar imunitet savetuju: dovoljno spavanja i odmora u toku dana, svakodnevne umerene fizičke aktivnosti, pravilnu i umerenu ishrana, zdrave navike, smanjenje umora i stresa, održavanje lične higijene i higijene radnog i životnog prostora.

Šta smanjuje imunitet?

Smanjenje imuniteta je opasno po organizam i može dovesti do mnogih bolesti. Na smanjenje imuniteta utiču dugotrajne bolesti, ali i loše navike: pušenje, alkohol (u većim količinama), stres, hronični umor, neredovna i napravilna ishrana, nedovoljno fizičkih aktivnosti, previše napornog intelektualnog ili fizičkog rada, nedovoljno i neredovno spavanje, neredovno odmaranje, negativan stav (pesimizam), nehigijena, smog, prašina...

Kako i čime povećati imunitet?

Vežbanje

Umerenim fizičkim vežbanjem telo se održava u kondiciji, što je veoma važno za održavanje imuniteta i sprečavanje mnogih bolesti i tegoba. Pod umerenim vežbanjem se podrazumevaju: umerne fizičke vežbe, svakodnevno hodanje (šetanje), povremeno plivanje, lako trčanje, ali i ples.

Ne treba preterivati sa fizičkim vežbanjima, jer previše fizičkih napora iscrpljuje organizam i smanjuje imunitet.

Od orjentalnih vežbi savetuju se joga, tai-či-čuan i či-gong.

Ishrana

Pravilna i zdrava ishrana utiče na povećanje imuniteta. Pod pravilnom ishranom podrazumevamo više manjih i redovnih obroka u toku dana, a ne preskakanje doručka.

Na imunitet povoljno utiču: antioksidanti, voće, povrće, integralne žitarice i odgovarajući proteini. Od voća naročito preporučujemo: banane, limun, grožđe, jabuke, ali i prirodne voće sokove. Najzdravije je zeleno povrće i crni luk, beli luk, kupus, paradajz, paprika...

Za unos proteina i minerala savetujemo: pileću supu, živinsko nemasno meso, šitaki pečurke, jogurt i nemasno mleko.

Začini mogu svojim sastojcima i svojim delovanjem značajno doprineti jačanju imuniteta: ruzmarin, celer, peršun i đumbir.

Travari preporučuju: ginseng, ehinaceu, kamilicu, nanu, valerijanu...

Spavanje i odmor

Na naše zdravlje povoljno utiče spavanje 6-8 sati dnevno. Odmaranje kao što su dnevni, sedmični i godišnji odmor služe za opuštanje organizma i "punjenje baterija" za naporan rad i protiv stresa. Važno je da su nam prostorije provetrene i dobro osvetljene, a da jedan deo dana provedemo na otvorenom prostoru, izloženi prirodnoj svetlosti.

Veoma je važno (oko toga se svi stručnjaci slažu) da u toku dana odvojimo nekoliko minuta za sebe. Tada bi trebalo sesti (ili leći) u miru i tišini i ne razmišljati o poslu, obavezama, bar 5 minuta, a to veoma povoljno deluje na ceo organizam, a naročito protiv stresa.

Zaključak

Ovo su samo neki saveti koji mogu pomoći u jačanju našeg imunog sistema i štititi nas od: infekcija, prehlada, gripa, virusa, bakterija, raznih tegoba i mnogih drugih hroničnih bolesti.

DIJAGNOZE I GREŠKE


Možda zvuči previše nesvakidašnje i neverovatno, ali kada su izvesne bolesti u pitanju, jako je lako napraviti grešku i postaviti pogrešnu dijagnozu. Ponekad se čak i najboljim doktorima desi da naprave grešku, odnosno propuste neki jako bitan znak ili previde neki simptom i tako donesu pogrešnu odluku pri otkrivanju izvesne bolesti.

Čak 40% od ukupnog broja grešaka koje doktori naprave odlazi na pogrešne dijagnoze - poslednji su nalazi Internacionalne fondacije za brigu o pacijentima. Mnoge bolesti se, naime, ispoljavaju sa sličnim simptomima ili mogu biti identifikovane jedino putem testova, koje dežurni lekar može smatrati bespotrebnim ukoliko je potpuno siguran u svoj sud. Ukoliko ste pak dobro informisani o bolestima i stanjima kod kojih najčešće dolazi do zabune, postavljanjem pravih pitanja možete ne samo sprečiti i ispraviti potencijalne greške već i sebi spasti život.

Iznosimo neke od zabuna prilikom uspostavljanja dijagnoza bolesti.

1. Utrnuće jedne strane tela, glavobolja, nesvestica, iznenadno zamućenje vida, gubitak ravnoteže i koordinacije i poremećaji u govoru

Doktorova dijagnoza: vertigo, migrena ili poremećaj srednjeg uha
Najverovatnija ispravna dijagnoza: srčani udar ili šlog

Otkud zabuna? Istraživanja su pokazala da se 14% srčanih udara osoba ispod 45 godina starosti pogrešno dijagnostifikuje. Kada su pacijenti mladi i inače zdravi, osoblje u bolnici ili hitnoj pomoći obično ukaže na postojanje blažih problema. Ali ukoliko napustite hitnu pomoć sa srčanim udarom za koji je u stvari postavljena pogrešna dijagnoza, veoma lako možete ubrzo doživeti još jedan udar. Time takođe umanjujete mogućnost pravovremenog otkrivanja i vraćanja u normalu otežanog govora ili poremećenog vida, izbegavanje paralize i oštećenja mozga.

Upozorenje: ukoliko dođe do utrnuća i oduzimanja jedne strane tela ili prepoznate neki od navedenih simptoma, ne oklevajte i istoga trenutka nađite načina da što pre odete u hitnu pomoć, a posebno ukoliko simptomi traju duže od sat vremena.

2. Glavobolje ili bol i pištanje u ušima, uz bol u leđima, vratu i zubima

Doktorova dijagnoza: migrena ili problemi sa ušima
Najverovatnija ispravna dijagnoza: temporomandibularni sindrom

Otkud zabuna? Kada dođe do upale zgloba koji povezuje vašu vilicu sa lobanjom, taj bol se širi, prouzrokujući intenzivne glavobolje ili probleme sa ušima. Simptomi će vas naterati da najpre posetite dežurnog lekara, koji će najverovatnije postaviti pogrešnu dijagnozu, jer ovaj poremećaj zapravo najbolje leče zubari.

Upozorenje: ako dežurni lekar postavi djagnozu bez vršenja bilo kakvih ispitivanja ili vam prepiše lekove koji jednostavno ne deluju, istog trenutka se obratite zubaru i tako sebi olakšajte muke.

3. Tuga, premorenost, dobijanje na težini, insomnija i bolovi ili ukočenost u mišićima

Doktorova dijagnoza: depresija
Najverovatnija ispravna dijagnoza: hipotiroidizam

Otkud zabuna? Doktori imaju često običaj da konstantno prisutan osećaj tuge dovode direktno u vezu sa depresijom i moguće je da im neće pasti na pamet da izvrše testiranje na hipotiroidizam – stanje do kojeg dolazi kada je vaša štitna (tiroidna) žlezda u nemogućnosti da proizvede dovoljno hormona. Ukoliko se ne leči, može dovesti do pojave povišenog holesterola, krvnog pritiska, srčanih bolesti i na kraju čak i kliničke depresije.

Upozorenje: ukoliko lekovi koje vam je prepisao lekar ne poprave vaše raspoloženje, obavezno zatražite testiranje na hipotiroidizam; ili, još sigurnije, zatražite ga još pri prvoj poseti lekaru.

Umesto zaključka

Bilo bi neophodno uraditi sve potrebne detaljne analize, detaljno predočiti lekaru kako se tačno osećate i šta vas boli, da bi doktor imao vremena da vas detaljno sasluša i udubi se u vaš problem.